Domaćin Preuzmite PC Igru BEST
Forex trgovac u osnovi čini fluktuacije novca u stopama određenih valuta. Možete početi sa Forex trgovanjem od doma, sve što trebate je odgovarajući softver instaliran na vašem računalu i otvoren trgovinski račun otvoren kod forex brokera.
Domaćin Preuzmite PC igru
Još se niste odlučili na koji način ćete trgovati binarnim opcijama? Planirate uskoro uložiti novac i nadate se zaradi na ulaganju binarnim opcijama? Ne žurite se. Najbitnije je biti strpljiv i uzeti dovoljno vremena za istraživanje tržišta i cijelog procesa. Ulaganje u binarne opcije nije teško shvatiti, što je i jedan od razloga njihove ogromne popularnosti. Nije potrebno prethodno iskustvo u ulaganju, ne trebate imati brokerski račun i sve se odvija preko Interneta, u udobnosti vašeg doma. Koliko god se činilo da ste sve shvatili, ne žurite se odmah početi trgovati. Postoji druga strana, a to je da je za zarađivanje na binarnim opcijama ipak potrebno nešto istraživanja i poznavanja tržišta.
Pre neki dan sam gledao top listu sajtova iz Srbije po Alexa servisu (ne precizan, ali indikativan servis koji domaće sajtove stavlja u kontekst ostalih sajtova koji se posećuju iz Srbije), i učio sam sajt Neobux (linkovi do ovakvih sajtova nisu postavljeni iz razumljivih razloga) koji se nalazi na 11. mestu, negde između sajta Kurira i Vukajlije kada se se ovaj tip servisa poredi sa Gemius Audience servisom za praćenje posećenosti sajtova. Kako je na Geiusovoj listi za april mesec Kurir ispred B92, red veličina posećenosti na mesečnom nivou u Srbiji o kojem je ovde reč je između 880.000 i milion jedinstvenih posetilaca mesečno! Ako uzmemo da Alexa servis nije dovoljno precizan, sa sigurnošću se može reći da iz Srbije ovaj servis posećuje mesečno stotine hiljada osoba.
Sažetak . Oko Trogira se susreću tri južnohrvatska dijalekta. Iz Zagore silazi do Solina i Rogoznice mladja novoštokavska ikavica čije je nazivlje siromašnije i najbliže književnom. U Kaštelima i Vinišću je starija primorska čakavština, a u Trogiru posebna najarhaičnija cakavica (što = ca + naglasci na kraju riječi) inače rjedja na kopnu, čije je nazivlje sličnije kao na nekim jadranskim otocima. U Trogiru, Vinišću i Kaštel Novom su 1996-2007 popisani domaći nazivi bilja te morske i kopnene faune, pa je dobiven pregled od 866 čakavskih fitonima i zoonima. Medju njima su tu značajni arhaizmi npr. zmajur (blavor), humbaba (rakovica), nanara (ogrc), guja (glista) i kren (morska trava). U Trogiru su osobiti arhaizmi potopir (šišmiš), ćuvita (sova), kosirica (čiopa), dubja (hrastova šuma), smrdel (terebint), žigavica (kopriva) itd. Zbog služne štokavštine i kontinentalnih doseljenika, to domaće čakavsko nazivlje danas već ubrzano nestaje.
Obrada hrvatskoga prirodoslovnog nazivlja kod nas se donedavna većinom svodila na štokavsku standardizaciju književnih prevedenica i novih kovanica, a manje je bilo popisa i poredbe starijih prirodnih naziva u domaćim pučkim govorima koji već brzo odumiru. I ono malo takvih popisa većinom sadrže štokavske narodne fitonime i zoonime iz dinarskog područja i gradova, a tek manjim dijelom naše izvorno čakavsko ili kajkavsko nazivlje, koje se zapostavljalo ili je rjedje dodano u kraćim fusnotama. Time je najveći dio toga hrvatskog jezičnog blaga u čakavskom i kajkavskom nazivlju dosad već zauvijek propao i nepovratno je izgubljen, jer dok je ono još postojalo donedavna se nije proučavalo. Danas je dijelom već prekasno, jer ga se sada tek ponegdje prisjećaju malobrojni starci u poplavi službene štokavštine, pa je ovo još najzadnji trenutak da se bar ponešto od toga našeg naslijeđa zapiše i spasi od nepovratnog zaborava.
Za naše pučke fitonime (imena bilja) postoje tek opći pregledni popisi od ŠULEKa (1879) i SIMONOVIĆa (1959) bez detaljnih nalazišta. Za zoonime (imena životinja) već postoje dvije veće podrobne monografije, koje su ipak ograničene na manje sistematske grupe faune, tj. dosad su bez sisavaca i beskralješnjaka. To je nazivlje vodozemaca, gmazova, ptica (HIRTZ 1928-1956) i nazivi morske faune većinom za ribe (VINJA 1986), što je dosad najbolja razrada dijela pučkih prirodnih naziva u Hrvatskoj. Sustavnih popisa i prirodoznanstvenih pregleda domaćih fitonima i zoonima iz lokalnih čakavskih (i kajkavskih) govora donedavna nije bilo, izim najnovijih priloga za neke starije reliktne govore koji najbrže izumiru: za otok Krk (HORVAT i LOVRIĆ 1989), Trogir i Kaštela (HORVAT-MILEKOVIĆ i surad. 1989), za sjeverni dio Cresa (VELČIĆ 2003), pa za Bašku, Rab i Vinodol (YOŠAMYA 2005).
U Vinišću i središnjim Kaštelima koja su bila pod turskim udarom ali uglavnom izvan njihove izravne vlasti (Pera 1997), još se donedavna zadržao izvorni čakavski govor koji je tu danas već krajnje osiromašen i pred neposrednim izumiranjem, pa ga dobro znaju i barem povremeno govore "po domaću" uglavnom starci, dok tu mladji sve više govore "po vlajski" tj. novoštokavskom ikavicom. Osiromašena i dijelom štokavizirana vinišćanska i kaštelanska čakavica po svom riječniku, gramatici i naglasku danas već pripadaju mladjemu polučakavskom tipu. Kaštelanski je govor i nazivlje uglavnom najsličnije preostalom govoru već malobrojnih starosjedilaca u najstarijim gradskim četvrtima Splita. Slično kao i splitska čakavština, tako danas i izvorni kaštelanski govor ubrzano odumire pod pritiskom sve brojnijih novoštokavskih doseljenika iz zaledja i književnog stanarda iz škole i javnih medija, pa danas većina Kaštelana i Splićana sve više govore kao u dalmatinskoj Zagori tj. ikavsko-štakavski.
To je na obali srednje Dalmacije i inače južnije od Senja na cijelomu dalmatinskom kopnu izvan otoka, razmjerno najarhaičniji i još najbolje očuvani iskonski domaći govor, jer je starinska kopnena cakavica u Omišu i Bakru već uglavnom nestala. U Senju i u Trogiru je takodjer na putu izumiranja jer ju još stalno rabe uglavnom samo starci, a mladji tek djelomice i povremeno. U nazivlju trogirskih starosjedilaca (Geić 1996) još su većinom očuvane prave staročakavske značajke: naglas je bar dijelom na kraju riječi i još postoji oteguti čakavski akut, mjestimice se izgovara nepostojano a (npr. pasi, carv), održalo se "umekšano š" (kao šj) izmedju š i s, pa "umekšano ž" (kao žj) izmedju ž i z. Naprotiv su u trogirskom nazivlju već očigledne i neke novoštokavske primjese inače nepoznate u većine pravih čakavca: npr. podpuni nestanak glasa h (zamjena sa v ili k), pa nazočnost dj, dok su u mladjih Trogirana već nestali prijelazni glasovi šj i žj, a čakavski završni naglas je pomaknut na početak riječi i već je nazočan novoštokavski kratkouzlazni akcent. Zato je danas u Trogiru kao i u Senju započelo postupno izumiranje lokalne cakavice i njezin ubrzani prijelaz na ikavsku novoštokavštinu. Tako će uskoro slična cakavica preostati još samo na otocima od Baške do Visa, gdje je u čakavskom okruženju zasad barem manja opasnost štokavizacije i možda vjerojatniji budući prijelaz spram tipske čakavštine.
Tijekom poredbenog terenskog pregleda pučkoga prirodoslovnog nazivlja od Hrvatskog Zagorja pa do Dubrovnika, preliminarnim je uvidom u osamdesetim godinama od Splita do Čiova uočeno razmjerno bogatstvo i osobitost prirodnih naziva iz Trogira, Kaštela i Vinišća. Tu su stari čakavski bionazivi još razmjerno najbolje očuvani u okviru cijeloga dalmatinskog kopna, izuzev dakako susjedne otoke gdje su još znatno bogatiji. Oko novoštokavskog Solina i Rogoznice je to prirodno nazivlje već banalno i slično književnom, a kod gradjana samog Splita je siromašno zbog općenito slabog gradskog poznavanja prirode izim jestivih riba. Zato su od 1996-1997, sustavno popisani i biološki odredjeni domaći fitonimi i zoonimi od Trogira do srednjih Kaštela (Kaštel Novi), a do god. 2007. i zapadnije do Vinišća (i Rogoznice), pa je tu zabilježeno i znanstveno definirano ukupno 866 čakavskih prirodoslovnih naziva. Od toga je 492 čakavskih zoonima i 374 fitonima. U Kaštel Novom je posebno popisano 255 prirodnih naziva uključivo 123 fitonima i 132 zoonima, dok je u Trogiru zapisano i odredjeno 323 naziva uključivo 150 fitonima i 173 zoonima, a kod Vinišća 288 bionaziva od tih 180 zoonima i 108 fitonimaq. Zato je ovaj pregled čakavskog prirodnog nazivlja iz srednjodalmatinske obale Kaštela-Vinišća, jedan od najopsežnijih i malobrojnih sustavnih pregleda u Hrvatskoj za lokalne fitonime i zoonime uz već prije objavljenih 770 prirodoslovnih naziva iz zagorske Bednje (Lovrić i Rac 1997) i 2.100 prirodoslovnih naziva iz otoka Krka (Horvat-Mileković i Lovrić 1998).
Na kopnenom primorju srednje Dalmacije je domaće prirodoslovno nazivlje još razmjerno najbogatije i najarhaičnije u Trogiru, dok je na kopnu prema istoku i sjeverozapadu sve siromašnije i banalnije. U srednjim su Kaštelima i Vinišću domaći fitonimi i zoonimi oskudniji, ali ipak bar dijelom očuvani kod staraca. Naprotiv je kod kasnije doseljenih ikavskih štakavca iz Solina i Rogoznice, njihovo "vlajsko" nazivlje uneseno iz kopnenog zaledja u novonaseljenom sredozemnom okruženju izrazito siromašnije, naročito za njima ranije nepoznate primorske i morske vrste, a povrh toga su kod njih i postojeći nazivi banalni i uglavnom slični književnima izim samo ikaviziranih inačica (jat = i). Naprotiv čakavski starosjedioci u samom Splitu, kao gradjani danas već slabo poznaju prirodu tj. fitonime i zoonime jer se više ne bave poljodjelstvom, izim što su im uglavnom poznati ihtionimi iz ribolova ili ribarnice. Zato je poredba kaštelanskih fitonima i zoonima sa splitskima danas već nemoguća izuzev ribe, što je već obavio Vinja (1986).
U nastavku proučavanja i popisivanja čakavskog prirodnog nazivlja na srednjodalmatinskoj obali, nakon prikaza domaćih fitonima i zoonima iz Kaštela i Trogira (HORVAT-MILEKOVIĆ i surad. 1989), sad je po biološkim grupama sustavno popisano i određeno čakavsko prirodoslovno nazivlje i oko Vinišća. Tu je zapisano 108 domaćih fitonima iz okolne flore i 180 zoonima iz ovdašnje faune, tj. ukupno 288 čakavskih prirodnih naziva iz Vinišća. Iz poredbene lingvistike je poznato da su prirodni fitonimi i zoonimi u poredbi s ostalim nazivljem razmjerno stari i stabilni, te su od njih znatno arhaičniji tek hidronimi za vodene pojmove. Naprotiv u poredbi s prirodnim nazivljem, većinom su mlađi i promjenjivi izrazi za ekonomske, trgovačke, administrativne i slične modernije društveno-praktične pojmove koji se lakše i brže mijenjaju pod pritiskom svakosnevice. Među prirodnim nazivljem se najbrže mijenjaju privredno-praktični nazivi za uporabne i jestive vrste, npr. za ribe i voćke, dok su većinom stabilniji i jezično-povijesno stariji nazivi za neuporabive divlje vrste izvan vanjskog pritiska, npr. za beskralješnjake i divlje zeljasto bilje što je vidljivo i u čakavskom nazivlju iz Vinišća. Po broju očuvanih i zapisanih prirodnih naziva, Vinišća su ipak nešto bogatija od srednjih Kaštela s 255 domaćih polučakavskih naziva, ali zaostaju za susjednim Trogirom gdje je nađeno 323 uglavnom starijih prirodnih naziva tipičnog čakavskog oblika. 041b061a72